⦿ - Misterije Mediterana

⦿ - Kada se pomene Turska, uglavnom svi pomislimo na raskošnu orijentalnu kulturu, prelijepo more i gostoprimljive domaćine. Međutim, turska rivijera privlači turiste i zbog brojnih misterioznih znamenitosti koje se na njoj nalaze.

⦿ - Misterije Mediterana

Prije Otomanskog carstva, na ovom području vladali su Grci, Rimljani i Perzijanci. Boreći se stoljećima oko teritorija, izgradili su neke od najnevjerovatnijih građevina ikada viđenih. Tragovi drevnih hramova i tvrđava i danas postoje u Turskoj. Svaka od ovih impozantnih zgrada priča svoju priču. Kao izvanredno putovanje kroz istoriju, svako od ovih mjesta duž Mediterana skriva neki mit, legendu ili pripovijest o moći i bogatstvu.

Otkrivamo vam gigantske hramove, visoke amfiteatre i neobične lokalitete koje čuvaju drevni svijet unutar granica današnje Turske. Pročitajte.

Dvorac i Crveni toranj u Alanji

Ako je Alanja vaš izbor za odmor ovog ljeta, ne smijete propustiti njen dvorac i Crveni toranj. Ovaj primorski grad prepoznatljiv je po autentičnim zidinama koje okružuju zamak dužinom od čak 6,5 kilometara. Misteriozna građevina nekada je bila domaćin helenističke, rimske, vizantijske, seldžučke i otomanske civilizacije.

Isprepletane nacije i kulture ostavile su traga, pa tako dvorac u Alanji važi za istorijsko jezgro grada. U njemu su pronađeni vrijedni artefakti poput kovanog novca iz Rimskog doba koji se danas čuvaju u muzeju grada.

Uz dvorac turiste u velikoj mjeri intrigira istorija Crvenog tornja. U pitanju je jedinstven primjer srednjovjekovne odbrambene arhitekture Mediterana iz 13. vijeka. Crvena kula je sagrađena po nalogu seldžučkog vladara Aladina Kejkubata I, a s ciljem da se zaštiti brodogradilište i dvorac Alanja od napada s mora.

Zbog svog monumentalnog pogleda, Crveni toranj je stoljećima privlačio pažnju, a čuveni putopisac Evlija Čelebija u 17. vijeku ga je opisao na sljedeći način: „postoji čvrsta osmougaona kula na morskoj strani zamka Alanije, ova kula može da primi dvije hiljade ljudi tokom opsade”.

Kako je građena na kamenoj stijeni i na kosom terenu, građevina na istočnoj strani ima 33m, dok je na zapadnoj 3m niža. Na površini sjevernog zida građevine nalazi se natpis “Zahvalnost Allahu”, četveroredni natpis koji se nalazi 10 m od tla, napisan u ime Aladina Kejkubata sa datumom gradnje – april 1226. godine. Na kuli se nalazi ukupno 56 prozora sa šiljcima.

Ako ste ljubitelj zamkova i srednjovekovnih utrvrđenja, onda će vas zanimati i dvorac Alara Han, koji se nalazi na brdu na rubu potoka Alara, udaljen je oko 40 kilometara od Alanje. Ovo zdanje je takođe sagrađeno prema nalogu seldžučkog vladara Aladina Kejkubata. U dvorac se ulazi kroz mračni hodnik sa 120 stepenica. Zanimljivo je da su unutar dvorca izgrađeni tuneli i to klesanjem stijena. Među ruševinama nalazi se mala palata, sobe službenika dvorca i kupatilo.

Hadrijanova kapija – Kaleici


Antalijska regija poznata je po brojnim arheološkim lokalitetima, a u centru samog grada Antalije nalazi se četvrt Kaleici. Kao velika turistička atrakcija, ovaj kvart je pravo ogledalo istorije. U njemu se nalaze stare kuće koje svojim dizajnom odražavaju životni stil, ponašanje, tradiciju i običaje ljudi drevnih perioda.
Nedaleko od Bulevara Ataturk stoje tri impresivna dvostruka luka kapija, koja su podignuta 130. godine u čast posjete cara Hadrijana. Hadrijanova kapija je istorijsko mjesto koje posjećuje na hiljade turista što dolaze u Antaliju svake godine.

Legenda kaže da je u davna vremena kraljica od Sabe prošla kroz srednji luk na putu za Aspendos i provela sretnu noć sa kraljem Salomonom. Sa izuzetkom stupova, luk je izrađen od bijelog mramora i bogato je ukrašen. Zapravo, Hadrijanova vrata liče na tipičan rimski trijumfalni luk. Tri luka su iste veličine, širine 4.15m i visine 6.18 m (mjereno do vrha luka).

Yanartas – Vječna vatra Turske


Janartas (Yanartas) je čudo prirode za koje se vezuju razni mitovi i legende. Izdaleka ova stjenovita planina izgleda kao bilo koja druga. Međutim, ako se popnete na vrh i shvatit ćete da ovo nije obično mjesto. Iz rupa na obodima planine treperi plamen! Vatra gori najmanje 2.500 godina, a sve zbog metana koji curi kroz otvore. Takozvana vječna vatra u prošlosti je služila mornarima kao neka vrsta svjetionika, a svakako je najzanimljivija mitološka pozadina priče.

Naime, vjeruje se da je plameni pejzaž bio inspiracija za legendu o Himeri, svima poznato fantastično stvorenje iz Homerove “Ilijade”. Prema mitu, na planini je živjela zvijer sa lavljom glavom, kozjim tijelom i zmijom kao repom. Kralj Likije poslao je Belerofonta na planinu da ubije čudovište. Tamo je jahao svog konja Pegaza, a kada je Himera krenula u napad, probio je kopljem.
Do plamena vode kamene stepenice, a dok se penjete sasvim je izvjesno da ćete uživati u prelijepim prizorima prirode. Janartas se nalazi na planini Kemer, u regiji Cirali i važi za popularni turistički centar u Turskoj.

Side – drevni grad između Antalije i Alanje

Drevni grad Side jedan je od najvažnijih antičkih gradova Antalije. Ovaj antički grad jedan je od lučkih gradova Pamfilije, datira iz 8. veka prije nove ere. Smatra se da su ga podigli Hetiti. Iako je napušten još u 12. vijeku, mnoge istorijske ruševine su preživjele do današnjih dana.
Apolonov hram je sasvim izvjesno jedan od najznačajnijih lokaliteta u Sideu. Sagrađen je oko 150. godine nove ere u doba rimskog cara Antonina Pija. Posvećen je posvećen Apolonu, grčkom i rimskom bogu muzike, harmonije i svjetlosti.

Pored ove intrigantne ruševine, u Sideu svojom mističnošću turiste privlače i pozorište, Nimfenaum, kao i Muzej Side u kome se čuvaju statue, portreti i stupovi drevnih civilizacija iz vizantijskog, rimskog i helenističkog razdoblja.

Antički grad Aspendos


Drevni grad koji su osnovali Ahejci u 10. veku pre nove ere nalazi se u selu Belkis u oblasti Serik u Antaliji. Antički grad Aspendos poznat po svom amfiteatru sa 12.000 sjedišta koji su izgradili Rimljani u 2. vijeku nove ere. Pozorište je jedna od najstarijih sačuvanih scena koju je izgradio grčki arhitekta Zenon i zapravo je najbolje očuvan antički amfiteatar do današnjih dana.
Pozorište je različitim narodima služilo u razne svrhe, pa je tako poznato da je u doba Sedžluka pretvoreno u karavan-saraj.

U blizini amfiteatra nalaze se agora, ostaci bazilike i čak 15 km rimskog akvadukta, koji su pravo svjedočanstvo o inženjerskim vještinama tog perioda. Od drevnog grada sačuvani su stadioni, cisterne i kupatilo – a sve ove istorijske građevine magnetski privlače domaće i strane turiste u velikom broju.


Čini se da je na mapi Turske beskrajan niz neobičnih i upečatljivih atrakcija. Još neistraženi misteriozni lokaliteti duž turske rivijere predstavljaju pravi prozor u drevnu prošlost. Koga zanima tajnovit svijet antike svakako će ovdje pronaći novu enigmu za rješavanje.